Kineska Armada

hengSve prihvaceni razvoj i pocetak jedrenja, rekreativnog, ne mozemo prihvatiti zdravo za gotovo zbog nedostataka informacija o postojanju istog kod drugih civilizacija. Jedna od njih je Kina, koja je zarila i palila jedno vrijeme morima, nema podataka o rekreativnom jedrenju, no iskreno bilo bi to cudno, obzirom na impresivno doba Zmajeva na moru.
Od 1405 do 1433, kineski imperijalni eunuh admiral Zheng He vodio je 7 oceanskih ekspedicija za cara dinastije Ming Zhu Di-a koje se ne daju usporediti s nicim poznatim u povijesti. Flota je dosegla Indiju preko jugoistocne Azije, preuzela perzijski zaljev od gusara te sve do Afrike, odnosno Mumbase. Iako su te rute kineski trgovci prelazili i prije impresivna je bila flota. Flota sastavljena od 317 brodova sa oko 30 000 ljudi, od toga 60 brodova (brodovi blaga) bilo je vece od 400 stopa i sire od 160 stopa sa 5 paluba, 9 jarbola sa 12 jedara (jedra su se okretala oko jabola, iskoristavajuci sve vjetrove), te grdosije vece od nogometnih igralista imale su dvostruko dno sa nepropusnim komorama (europa ih koristi sa dolaskom celicnih trupova, izjava brodograditelja u 19 stoljecu: kasnimo za kinom 500 godina). Ne poznavajuci ukiseljeno zelje kao izvor c vitamina koristene su klice soje koje sadrze 15-30mg c vitamina na 100g, dok ukiseljeno zelje ima 20mg (soja i psenica ne sadrze c vitamin), a uzgajane (na malom prostoru daje velik prinos) su na brodovima farmama na kojima su bile i stale za krave, konje i ostale zivotinje. Ni manje impresivni nisu brodovi cisterne za pitku vodu i svjeze ulovljenu ribu. Brodovlje je inace bilo ravnog trupa, za plitke vode, a nevere su kontrolirali bacajuci sidro sa plovkom za balans, kormilo je bilo pomicno te se dizalo u plitkim vodama. Navigacija je olaksana vec postojanjem karata ( nocnih isto sa orijentacijom zvijezdama iz 11st.), ne zaboravimo ni magnetni kompas iz 9 stoljeca ( 2st. prije Europe). Za razliku od Europljana, koji su u ovaj dio svijeta kročili tek stoljeće kasnije, Kinezi nisu osnovali nijednu koloniju, a kamoli sebi pripisali regije koje su otkrili. Kinezi su doduse ubirali danak od drugih kraljevstva za nebesko kraljevsto, no trgovina i sirenje te preuzimanje znanja bili su glavni razlog (kineski lijecnici pisali su nove knjige usvajajuci metode arapskog lijecena). Cijenjene zacine kupovali su porculanom (tih godina je proizvodnja porculana narasla za 50 puta), a pogotovo tamjan koji je tada sluzio i za raskuzivanje prostora (tamjan je smola drveta arapskog poluotoka). Zheng je poduzeo 6 putovanja kada je umro car Zhu Di, na vlast su dosli konzervativci koji su zaustavili flotu I ekspedicije jer nisu imali nista od nje osim vecih poreza (u doba samo su se eunusi mogli baviti trgovinom i bankarstvom). Dolaskom na vlast unuka Zhu Di-a Zheng poduzima sedmo I zavrsno putovanje, nakon cega se ponosna flota usidruje i polako propada. Kinesko carstvo još se jednom povuklo u svoju čahuru, daleko od ostatka svijeta. Nakon jednog stoljeca nije se smijelo graditi brodove sa vise od dva jarbola, te 1525g. vlada naredjuje unistenje svih oceanskih brodova. Najveca mornarica u povjesti, koja je u jednom trenutku brojala 3500 brodova (US Navy danas broji 324 broda), je nestala.

Zheng He rodjen je kao Ma He u Yunnan provinciji u muslimanskoj obitelji, zarobljen u svojoj 10 godini od Ming dinastije, poslan u glavni grad na vojnu obuku, izrastao je u visinu preko 6 stopa sa obujmom grudnog kosa preko 5 stopa te ekstremno talentiranog i inteligentnog covjeka. Nasao je nacina za uspon na dvoru stvarajuci pritom vazna poznanstva. Kada je Imperator trebao povjerljivog ambasadora bliskog Islamu za vodstvo armade na zapadnim oceanima prirodno je odabir pao na talentiranog eunuha Zheng-a. Umire 1443 po povratku sa svoje zadnje, sedme ekspedicije, tijelo mu je zapaljeno na moru iako se sluzbeni grob nalazi u Nanjig-u. Donedavno zaboravljen do nedavno, bio je besmrtan u ocima kineza izvan svoje domovine te slavljen i pamćen po dobrom u čitavoj jugoistočnoj aziji.
Ekspedicije
Prva expedicija (1405-07): 317 brodova, 30000 ljudi (mornari, vojnici, lijecnici, astronomi, diplomati, drvodjelci, brodograditelji, ucenici pogotovo Islama. Ruta: Champa (Vietnam)-Siam-Java-Straits of –Malacca-Cochin-Calicut (India)-Sumatra. Druga ekspedicija(1407-09): 68 brodova, ruta: Calicut (inaguracija kralja). Treca ekspedicija(1409-11): 48 brodova, 30000 ljudi. Ruta: Kao i prva sa dodatkom Malay i Ceylona( gdje zarobljava kralja zbog ne placanja danka). Četvrta ekspedicija(1413-15): 63 brodova, 28000 ljudi. Ruta: Hormuz u Perzijskom zaljevu, zastajuci na Sumatri zbog borbe na strani svrgnutog sultana. Peta ekspedicija(1417-19): Vracanje 17 poglavara juzne Azije u njihove zemlje, nakon sto su se dosli pokloniti dvoru Ming, usput je otplovljeno do Adena (Crveno more), istocne obale Afrike (Mogadishu, Brawa/Somalija i Malindi/Kenya). Šesta ekspedicija(1421-22): 41 brodova, ruta: Jugoistocna Indija-Perzijski zaljev-Crveno more-Afrika, razdvajajući flotu jedan dio odlazi sve do Sofale/Mozambiq. Sedma ekspedicija(1431-33): više od 100 brodova, 28000 ljudi. Ruta: sve vaznije luke kineskog mora i Idijskog oceana kao što su Aden i Hormut-Crveno more do Jidda-e (par stotina milja od svetih gradova Meke i Medine).

Explore posts in the same categories: Misc

Oznake: , , , ,

You can comment below, or link to this permanent URL from your own site.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s


%d bloggers like this: