Arhiva za Listopad 2009

Kineska Armada

29/10/2009

hengSve prihvaceni razvoj i pocetak jedrenja, rekreativnog, ne mozemo prihvatiti zdravo za gotovo zbog nedostataka informacija o postojanju istog kod drugih civilizacija. Jedna od njih je Kina, koja je zarila i palila jedno vrijeme morima, nema podataka o rekreativnom jedrenju, no iskreno bilo bi to cudno, obzirom na impresivno doba Zmajeva na moru.
Od 1405 do 1433, kineski imperijalni eunuh admiral Zheng He vodio je 7 oceanskih ekspedicija za cara dinastije Ming Zhu Di-a koje se ne daju usporediti s nicim poznatim u povijesti. Flota je dosegla Indiju preko jugoistocne Azije, preuzela perzijski zaljev od gusara te sve do Afrike, odnosno Mumbase. Iako su te rute kineski trgovci prelazili i prije impresivna je bila flota. Flota sastavljena od 317 brodova sa oko 30 000 ljudi, od toga 60 brodova (brodovi blaga) bilo je vece od 400 stopa i sire od 160 stopa sa 5 paluba, 9 jarbola sa 12 jedara (jedra su se okretala oko jabola, iskoristavajuci sve vjetrove), te grdosije vece od nogometnih igralista imale su dvostruko dno sa nepropusnim komorama (europa ih koristi sa dolaskom celicnih trupova, izjava brodograditelja u 19 stoljecu: kasnimo za kinom 500 godina). Ne poznavajuci ukiseljeno zelje kao izvor c vitamina koristene su klice soje koje sadrze 15-30mg c vitamina na 100g, dok ukiseljeno zelje ima 20mg (soja i psenica ne sadrze c vitamin), a uzgajane (na malom prostoru daje velik prinos) su na brodovima farmama na kojima su bile i stale za krave, konje i ostale zivotinje. Ni manje impresivni nisu brodovi cisterne za pitku vodu i svjeze ulovljenu ribu. Brodovlje je inace bilo ravnog trupa, za plitke vode, a nevere su kontrolirali bacajuci sidro sa plovkom za balans, kormilo je bilo pomicno te se dizalo u plitkim vodama. Navigacija je olaksana vec postojanjem karata ( nocnih isto sa orijentacijom zvijezdama iz 11st.), ne zaboravimo ni magnetni kompas iz 9 stoljeca ( 2st. prije Europe). Za razliku od Europljana, koji su u ovaj dio svijeta kročili tek stoljeće kasnije, Kinezi nisu osnovali nijednu koloniju, a kamoli sebi pripisali regije koje su otkrili. Kinezi su doduse ubirali danak od drugih kraljevstva za nebesko kraljevsto, no trgovina i sirenje te preuzimanje znanja bili su glavni razlog (kineski lijecnici pisali su nove knjige usvajajuci metode arapskog lijecena). Cijenjene zacine kupovali su porculanom (tih godina je proizvodnja porculana narasla za 50 puta), a pogotovo tamjan koji je tada sluzio i za raskuzivanje prostora (tamjan je smola drveta arapskog poluotoka). Zheng je poduzeo 6 putovanja kada je umro car Zhu Di, na vlast su dosli konzervativci koji su zaustavili flotu I ekspedicije jer nisu imali nista od nje osim vecih poreza (u doba samo su se eunusi mogli baviti trgovinom i bankarstvom). Dolaskom na vlast unuka Zhu Di-a Zheng poduzima sedmo I zavrsno putovanje, nakon cega se ponosna flota usidruje i polako propada. Kinesko carstvo još se jednom povuklo u svoju čahuru, daleko od ostatka svijeta. Nakon jednog stoljeca nije se smijelo graditi brodove sa vise od dva jarbola, te 1525g. vlada naredjuje unistenje svih oceanskih brodova. Najveca mornarica u povjesti, koja je u jednom trenutku brojala 3500 brodova (US Navy danas broji 324 broda), je nestala.

Zheng He rodjen je kao Ma He u Yunnan provinciji u muslimanskoj obitelji, zarobljen u svojoj 10 godini od Ming dinastije, poslan u glavni grad na vojnu obuku, izrastao je u visinu preko 6 stopa sa obujmom grudnog kosa preko 5 stopa te ekstremno talentiranog i inteligentnog covjeka. Nasao je nacina za uspon na dvoru stvarajuci pritom vazna poznanstva. Kada je Imperator trebao povjerljivog ambasadora bliskog Islamu za vodstvo armade na zapadnim oceanima prirodno je odabir pao na talentiranog eunuha Zheng-a. Umire 1443 po povratku sa svoje zadnje, sedme ekspedicije, tijelo mu je zapaljeno na moru iako se sluzbeni grob nalazi u Nanjig-u. Donedavno zaboravljen do nedavno, bio je besmrtan u ocima kineza izvan svoje domovine te slavljen i pamćen po dobrom u čitavoj jugoistočnoj aziji.
Ekspedicije
Prva expedicija (1405-07): 317 brodova, 30000 ljudi (mornari, vojnici, lijecnici, astronomi, diplomati, drvodjelci, brodograditelji, ucenici pogotovo Islama. Ruta: Champa (Vietnam)-Siam-Java-Straits of –Malacca-Cochin-Calicut (India)-Sumatra. Druga ekspedicija(1407-09): 68 brodova, ruta: Calicut (inaguracija kralja). Treca ekspedicija(1409-11): 48 brodova, 30000 ljudi. Ruta: Kao i prva sa dodatkom Malay i Ceylona( gdje zarobljava kralja zbog ne placanja danka). Četvrta ekspedicija(1413-15): 63 brodova, 28000 ljudi. Ruta: Hormuz u Perzijskom zaljevu, zastajuci na Sumatri zbog borbe na strani svrgnutog sultana. Peta ekspedicija(1417-19): Vracanje 17 poglavara juzne Azije u njihove zemlje, nakon sto su se dosli pokloniti dvoru Ming, usput je otplovljeno do Adena (Crveno more), istocne obale Afrike (Mogadishu, Brawa/Somalija i Malindi/Kenya). Šesta ekspedicija(1421-22): 41 brodova, ruta: Jugoistocna Indija-Perzijski zaljev-Crveno more-Afrika, razdvajajući flotu jedan dio odlazi sve do Sofale/Mozambiq. Sedma ekspedicija(1431-33): više od 100 brodova, 28000 ljudi. Ruta: sve vaznije luke kineskog mora i Idijskog oceana kao što su Aden i Hormut-Crveno more do Jidda-e (par stotina milja od svetih gradova Meke i Medine).

Prva jahta

29/10/2009

Povjesnicari su se slozili da je prva jahta u povijesti Mary, nizozemske izgradnje, donirana od gradjana Amsterdama, tocnije od vlasnika East Indian Company, engleskom kralju Charles II u vrijeme njegova drzavnickog posjeta Nizozemskoj 1660. Samuel Pepys administrator kraljevske mornarice tada je zapisao u dnevnik ˝jedrili smo 4-5 milja sa nevjerojatnim uzitkom za lijepog vremena i dosta vjetra, tada su nam donijeli svjeze ulovljene skoljke koje su bile odlicne te smo ih sa velikim apetitom pojeli˝. Mary je bila tipicna nizozemska jahta, duzine 85 stopa, sirine 20 stopa i tezine oko sto tona, karakteristicna za dobrostojecu nizozemsku burzoaziju, bogata dekoracijama te topovima (topovi su na jahtama bili uobicajeni daljnih stotinjak godina, sve do pred kraj 18 stoljeca), unutrasnjost oslikana i sa skulpturama tadasnjih renomiranih umjetnika, ukratko vrlo vrlo luksuzno. Charles II je bio jako entuzijastican glede jahte iako plovidbom kanalom jahta pati na valovima te kraljeva sestra Mary, po kojoj jahta dobiva ime, boluje od morske bolesti. Peter Pett glavni drvodjelac, sin Phineasa Petta bivseg glavnog kraljevskog brodograditelja, nakon temeljnog proucavanja Mary i uocavanja nedostataka, izgradjuje novu jahtu, Catherine (buduca supruga kralja), boljih maritimnih sposobnosti. Mary se potaplja u Irskim vodama 1675.g. gdje i danas lezi nakon njenog otkrivanja 1973.g. Tokom vladavine Charlesa II izgradjeno je za njega i njegovog brata (James II) 28 jahti. Kako se drzi da je Mary prva jahta sto daje prestiz Nizozemskoj kao naciji koja je dala rekreacijsko jedrenje, isto je tako neosporivo da je u Engleskoj jos prije sagradjeno brodova za plemicka ekskluzivna uzivanja. Henry V je imao Trinity Royal, a Kraljica Elizabeta Rat of Wight (sagradjen 1588 u Cowesu).
Gledajuci sa povjesnog kuta gledanja Charles II, Kralj Engleske 1660-1685, moze se smatrati prvim jedrilicarskim entuzijastom, prvim pravim jedrilicarem/jahtasem, u pogledu strasti za jedrenjem, te broju osobnih jahti (28). Pod njegovim vodstvom jedrilicarstvo se prosirilo cijelim svijetom.

Kolijevka jedrenja

29/10/2009

grbSkoro sa sigurnoscu se moze odrediti zacetak jedrenja, vrijeme: 17 stoljece, lokacija: Zeeland regija, (danas Nizozemska).
U to doba, dok su se Spanjolska, Francuska, Portugal i Engleska zabavljali ubacivanjem sto vise topova na jedan jedini tip broda (cargo galleon), Nizozemska je vila zastave na svojim brodovima na svih sedam mora te bila impresvna pomorska zemlja i to ne u vojnom smislu vec u trgovačkom.
U tom periodu u njenim lukama je na vezu 3500 brodova ukupne nosivosti 600 000 tona.
Istina vecina tih brodova bili su za priobalnu plovidbu, no podosta od njih bili su opremljeni za preko oceansku plovidbu i navigaciju.
Nizozemci su uzeli nevjerojatnu prednost na moru te utjecali na ostale europske zemlje na razvoj trgovacke mornarice, gdje su se jos i danas zadrzao utjecaj tehnickih rjesenja u brodogradnji inventivnih niozemaca.
Status svjetske trgovacke klase rezultirao je razvojem dizajna, izradom nevjerojatnih dekorativnih detalja i povecanjem udobnosti, ukratko luksuza te ubrzo ti brodovi dobijaju naziv speeljachten (brodovi za uzitak) a nizozemska naziv vodene zemlje, zemlje brodova.
Nezaustavljivi razvoj takovih brodova dovodi do izgradnje prve luke posvecene rekreacionom jedrenju 1622 g. u Amsterdamu a biva zavrsena 3 godine kasnije, te se u nju smjestaja flota malih brodova ne vecih od 33 stope, u prosjeku oko 20 stopa i iskljucivo u svrhu uzivanja.
Taj fenomen je je zabiljezen nevjerojatnom kolicinom slika iz tog doba.
Valja napomenuti njihovu originalanu konstrukciju sistema jedara, te se sa tim sistemom oznacava izgradnja prve prave svjetske jahte.

Brod u charteru???

29/10/2009

Cesarica IIIMnogi me pitaju i ja stalno odgovaram, te mi se ucinilo zgodnim iznesti odgovor ovdje da ne odgovaram previse puta. Pridje mi poznanik te pocne: moj prijatelj je kupil brod, dal ga u charter, te ovi placaju sve troskove leasinga i broda narednih pet godina ( na toliko je i leasing bez ucesca) i nakon toga daju mi brod i ja bi, kaj ti mislis?. U prijevodu: ne dam nista (osim imena za nosioca leasinga) i dobim za 5 godina brod. Uf, moram reci uf, jer ovo me podsjeca na mnogo poslovnih opcija iz proslosti na kojima se ocito ne uci i kaj je najnevjerojatnije takove price dolaze sa svih strana i iz raznih ustiju i cesto, precesto. Ajmo sad cinjenice: zakaj bi ja kao charter uzeo nekog samo kao nosioca leasinga, isplatio brod i predao mu ga gratis za 5 godina???, a plovilo je u tih 5 godina izgubilo nekih 30% na vrijednosti. Sa spoznajom ovih cinjenica ljudi se i dalje upustaju u ovakve aranzmane, no jos nisam od nikog cuo da ima flotu brodova na ovu kombinaciju. Ekipa, brodovi se kupuju iz ljubavi i zahtjevniji su od zena, al isto tako nas toliko i uveseljavaju, neograniceno i to je najveci profit. Naravno da se da zaradit, ali ako se uzme vrijeme, investicija i ulozeni rad, vjerujem da su neke druge grane po tom kljucu daleko prihodovnije, odnosno kao i u svako drugom poslu: investicija + rad daje prihod. Pa zakaj se ljudi i dalje upustaju u to? misljenja sam da im je to nekaj nepoznato samim time zanimljivo, atraktivno, glamurozno, u biti zele biti dio te price, no bez ikakvih spoznaja skacu i preskacu puno puno stepenica. Ne mislim nikoga razoruzat ali molim takove, ukrcajte se na brod, operite ga, nocite usidreni, razgovarajte na pontonu, izvrsite sitni popravak, izradite crew listu, otvorite peljar, te onda donesite odluku jel vas to uopce zanima na takav nacin, jer ponavljam brod je kao zena, treba puno vremena,ljubavi i strpljenja, nikad dosta. Idemo sada na okvirnu kalkulaciju za jedrilicu (ne mislim preciznu i nek mi se ne zameri ak kaj zaboravim),u nastavku…

Prvo, brod u charteru obicno nije stariji od pet godina (osim kod velikih i raritenih primjeraka, ovdje govorimo o jedrilicama do 50 stopa), cijena tjednog najma se izracunava po vrijednosti broda i starosti, te da bi pokrili godisnji leasing (ucesce je 35%-25% za sad na trzistu kapitala) brod mora biti u najmu nekih desetak tjedana, a niste pokrili troskove: registracije,opreme,kaska,veza,odrzavanj a etc….nek vam je za to potrebno jos par tjedana, znaci brod mora biti iznajmljen cca14 tjedana da bi bili na 0, no to nije sve, poklanjamo vam set….(ovo nisam mogel a da ne napisem), ako vam neka agencija radi booking, kaj je i za ocekivat, uzet ce vam 30%, znaci kratki ste jos za 30%, odnosno toliko morate vise tjedana odgulit (sad zamislite da taj charter kome dajete brod radi booking preko drugih agencija, kaj i najcesce je), a sve to da radite sami. Pitanje: di je tu prihod chartera kome ste dali brod na skrb?. I na kraju nek vam brod za 5 godina vrijedi 30% manje od nabavne cijene taman vam je toliko iznosilo i ucesce, ostane 40% (kaj je 100% na ulozeno ucesce, no u slucaju da ste sve sami radili, pa kad odbijete svoj rad kroz 5 godina……ne izgleda bas nekaj). I za kraj: onaj tko radi na jadranu vise od 14 tjedana kapa dolje. Ovo je racunica u grubo i vjerojatno je nekaj ispusteno, al iz aviona to je to, ak ko ima nekaj za dodat ili primjetit ili osporit, vrlo rado cu cut.

MiraCOOL

29/10/2009

MiracoolŽenska posada MiraCOOL trenira i regatava već više od tri godine, povremeno i na Crosailovoj barci, pa je red da ih predstavim.

Jelena Prekalj – Kormilar
FriendlyCOOL
Najprijateljskiji kormilar, jako se trudi da svi budu zadovoljni, pa ponekad dopušta i demokraciju na brodu. Nastoji uvijek biti sigurna da je s brodom sve u najboljem redu, a nakon jedrenja najviše voli slagati konope.

Martina Butković – Bowman
FashionablyCOOL
Uvijek želi da ekipa bude lijepo obučena s usklađenim bojama, jer je vrlo važno da ekipa i lijepo izgleda. Kad nema posla na provi vrlo brzo se počne dosađivati, tako da joj je u tim trenucima glavni zadatak da zbunjivanje protivnika. Jako joj dobro ide.

Daniela Marić – Trimer
ScreamingCOOL
Voli vikati u situacijama kad protivnici odbijaju dati prednost ekipi, u isto ih vrijeme plaši i nasmijava. U svakom slučaju, uglavnom pobjeđuje. Uvijek vrišti kad se brzo jedri. Užasava se štraorcade.

Maja Polić – Mastman
SmilingCOOL
Najveći optimist među jedriličarima koji uvijek vjeruje da je čaša na pola puna, pa je zadužena za prizivanje vjetra u nemogućim uvjetima bonace. Obožava ekstremne uvjete i nikad joj nije dosta vjetra. Nema te jahte koja bi joj bila draža od najmanje jedrilice.

Tamara Pariž
DreamingCOOL
Vrlo racionalna, a kada je jedrenje u pitanju ne prestaje sanjati put oko Svijeta i sva jedrenja doživljava samo kao uvod u to.

Dobro more!

Tečaj jedrenja

29/10/2009

TecajProšli mjesec sam vodio još jedan skiperski tečaj.
Dan kad mi je ekipa dolazila u Novigrad je padala kiša, ekipa je došla do grada, ali ne i do marine jer je počeo takv pljusak da nisu mogli doći niti do broda, umjestotoga zapili su se u lokalnim birtijama i došli nekako do broda oko dva ujutro.
Mamurni su nekako odradili shopping, pa smo mogli krenuti rano popodne. Nismo stigli daleko, samo do Rovinja, a taman kad smo se usidrli je prošla nevera. Ujutro smo krenuli dalje po jakom jugozapadnom vjetr do 35 čvorova i čak 4 metra vala. Bilo je to mučenje za većinu poade, ali smo uspjeli stići do vrha Istre i usidriti se kod Premanture u lijepoj vali i malo uživati. Drugi dan imamo idealan vjetar od 20ak čvorova u bok i jurimo do Malog Lošinja, tamo nam je odlično. Sljedeći dan vjetar je stao, a mi nastavljamo do Ista, pa do Sali na Dugom otoku gdje je sve bilo puno Njemaca na 30 brodova u regati. Svi su naravno okupirali Maritimo. Nakon sali idemo na Ugljan gdje ekipa marljivo uči za ispit jer u podne sljedeći dan se vežemo ispred Lučke kapetanije u Zadru gdje su svi položili ispit za Voditelja brodice kategorije C (skiperski ispit). Odmah nakon zasluženog pića krećemo za Novigrad i to bez stajanja. Bez većih problema, nakon 18 sati smo mrtvi umorni stigli u marinu. Slijedi spremanje broda, pa mala proslava prije odlaska u civilizaciju (Zagreb)…

Top 10 mjesta na Jadranu

29/10/2009

Svatko sigurno ima svoju, a evo i moje TOP 10 liste mjesta na koja se volim vraćati:

10.Korčula, otok Korčula


9. Mali Lošinj, otok Lošinj


8. Ilovik


7. Olib


6. Vis, otok, Vis


5. Sali, Dugi otok


4. Lovišće, otok Šćedro


3. Komiža, otok Vis


2. Maslinica, otok Šolta


1. Uvala Opat, otok Kornat

8 vjetrovitih dana

29/10/2009

Jugo

Vratio sam se s još jednog 8-dnevnog tečaja jedrenja. Moram priznati da se ne sjećam kada je bilo ovoliko vjetra u tjedan dana.
Prvi dan smo isplovili ujutro iz Novigrada s Mirakulom (Crosail-ov Elan 384 Impression) i po bonaci navečer stigli u Unije (jedini dan bez vjetra). Negdje usred noći, oko 2 ujutro probudila me nevera. Kako su Unije potpuno otvorene na zapad, a zapuhalo je na tren i preko 40 čvorova, nije nam bilo druge nego u akciju dizanja sidra i isplovljavanje. Srećom to nije dugo trajalo, pa smo se ubrzo vratili i ponovno bacili sidro i uspjeli se naspavati.
Ujutro je zapuhalo umjereno jugo, a mi baš na jug, pa smo imali borbu do Oliba. Kada smo stigli i htjeli se vezati na mol, čovjek nam je rekao da ne može jer da je prognoza kaže mogućnost neverina i da su jučer imali problema. Zanimljivo, to mi je bilo prvi put da su negdje odbili primiti brod, a da ima mjesta. Nije nam preostalo drugo, nego se usidriti ispred i gumenjakom do obale pogledati utakmicu (bolje da se nismo trudili kako je završila).
Drugi dan, opet jugo, a mi i dalje na jug, ovaj put borba do marine Veli Rat, vjerojatno jedina u kojoj morate dodatno platiti struju! Opet na utakmicu, i opet nažalost s istim rezultatom.
Sljedeće jutro čekali smo da prođe nevera, pa isplovili i po laganoj buri jedrili uz Dugi otok i gledali kako nas sustiže veliki crni oblak i kiša. Nismo čekali, nego smo maksimalno skratili jedra i uskoro dočekali vjetar od preko 40 čvorova, ali srećom u krmu. Stigli smo se vezati u Sali i pet minuta kasnije još jedna nevera, ali smo ovu samo promatrali iz udobnosti salona gdje smo popili podosta piva za to vrijeme.
Dan poslije počela je umjerena bura od 20-ak čvorova, taman za lijepo jedrenje do Šibenika gdje se vežemo na rivi.
Sljedeći dan opet bura, puše od 5 do 25 čvorova, zanimljivo jedrenje do prolaza Ždrelac gdje sidrimo i gledamo odsukavanje turističkog broda Dalmatino (u novinama čitam da se nasukao i dan kasnije kod Kornata!?).
Ujutro krećemo do Zadarske rive, doručak u Arsenalu, kava na Zadarskoj špici, pa pomalo nazad prema Istri. Još od Kvarnera gledamo bljeskanje ispred nas, stižemo u to nevrijeme negdje prije Rovinja i od onda se stvarno mučimo po dosta jakoj buri i obilnim pljuskovima sljedeća 4 sata do Novigrada. Vežemo se u Novigradskoj marini, a susjedi Nijemci ne mogu vjerovati da smo po tom vremenu plovili, a niti meni nije baš jasno šta mi je to trebalo.

Sada zasluženi odmor nakon svega, ali ne zadugo…

Kratki transfer

29/10/2009

Cesarica III - Transfer

Imali smo  jedan kratki transfer naše Cesarice od Izole do Novigrada.
Stigli smo u Izolu popodne i nakon što smo kupili par piva i pregledali u kakvom je stanju brod, krenuli smo prema Piranu. Kad smo isplovili odlučili smo da je to toliko blizu da nema smisla niti spremati bokobrane. Baš kad smo pristajali na carinski gat, kiša je počela sve jače padati. Carina je kao i obično bila samo formalnost i odmah smo nastavili dalje. Bura je u međuvremenu malo pojačala, pa smo ugasili motor i malo uživali u jedrenju. Kako je padala noć, bura je sve više jačala, kiša nije prestajala, a postalo je i dosta hladno, pa smo jedva čekali doći do Novigrada. Pristati sa Cesaricom na carinu po dosta jakoj buri bilo je dosta teško, ali zahvaljujući posadi jedrilice koja je već bila vezana tamo, prošlo je bez problema. Kad smo svo troje stigli do carine i dali dokumente, čovjek kad nas je vidio takve mokre i jadne, rekao nam je da će nam on napraviti listu posade, a mi da se sklonimo negdje. Hvala majstore! Otišli smo do Vitriola gdje smo na brzinu popili piće i vratili se po dokumente da konačno možemo uploviti u marinu. Tamo nas je čekao mornar i pomogao nam da se vežemo. Hvala Andreasu što se smočio zbog nas i nije se bunio, a nismo niti piva više imali da mu damo. Nakon toga sušenje opreme i oporavak, odnosno spavanje do jutra kako bi mogli nazad za Zagreb.

Nabavka broda u par koraka…

29/10/2009

Cesarica u škveru

Dakle priča počinje odlukom o kupovini broda, te ugovaranjem rokova isporuke i specifikacijama, sve to traje nekih pola godine, nakon tog vremena zahuktava se: ugovori, plačanje, izbor dodatne opreme u tvornici i od ostalih dobavljača, česti posjeti proizvodnji (izmjene promjene……), osiguranje veza, marketing, police osiguranja, nakon probijanja rokova kojih par mjeseci slijedi isporuka, trčanje na carinu kopnom i morem (moleć Posjedona da ne ostanes za vikend na carinskom gatu), obavljanje granične policije,carine,lučke kapetanije. Nakon sto je posjedon bio blagonaklon ( odnosno vrhunska spediterka) slijedi dva dana opremanja broda( 18 sati dnevno u paklenoj vrucini), provjere ispravnosti i popravci koji se mogu obaviti. Slijedi upis u registar brodova (za jahte iznad 15m duzine, a sve to nakon 30 dana sredjivanja razno raznih dozvola od razno raznih institucija). Na kraju ostaje jos par mjeseci do godine dana za popravak raznih stvari na plovilu koje uvjek dolazi nesavrseno iz tvornice….
U kratkim crtama nabava plovila izgleda zahtjevno, al vjerujte jos je zahtjevnije
Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali na realizaciji ovih par koraka: Biserki, Valentini, Suzani, Peteru, Andreju, Alešu, Vladi, Luki, Andreju, najboljem šefu proizvodnje Elan Yachtinga (majstoreee), Branki, Maticu, Vereni, te ostalima koje nismo nabrojali ali mislimo na njih

Team Crosail